Modeliatoma.pptVIP

Kvantno-mehani?ki model atoma Kvantno-mehani?ki model atoma Ova teorija se uspje?no bavila spektrima koje emituju slo?eni atomi ?ak i u sitnim detaljima. Ona obja?njava i relatvni intenzitet spektralnih linija kao i to kako atomi formiraju molekule. Toliko je bila uspje?na u svim mogu?im obja?njenjima do tada “neobja?njivih” fenomena da je postala op?e prihva?ena fundamentalna teorija koja le?i u osnovi svakog fizikalnog procesa. Kvantno-mehani?ki model atoma Po ovom modelu atoma elektroni ne postoje u jasno definiranim kru?nim orbitama kao u Bohr-ovom modelu. Radi svoje valne prirode elektron predstavlja oblak negativnog naboja. Veli?ina i oblik elektronskog oblaka mo?e da se izra?una za dato stanje atoma. Za osnovno stanje atoma vodonika elektronski oblak je sferno simetri?an. Elektronski oblak ugrubo odre?uje “veli?inu” atoma; ali ba? kao ?to oblak nema preciznu granicu, tako ni atomi nemaju jasnu granicu niti dobro definiranu veli?inu. Me?utim, nemaju svi elektronski oblaci sferni oblik. Elektronski oblak Elektronski oblak mo?e da se interpretira bilo kao ?estica ili kao talas. ?estica je ne?to ?to mislimo da je lokalizovano u prostoru – ima ta?no definirani polo?aj u svakom momentu. Nasuprot tome, talas je ne?to ?to se ?iri negdje u prostoru i elektronski oblak mo?e tako da se interpretira. Me?utim, elektronski oblak mo?e da se interpretira i kao raspodjela vjerovatnih polo?aja ?estice. Ako bismo napravili 500 razli?itih mjerenja polo?aja elektrona posmatraju?i ga kao ?esticu, ve?ina rezultata bi pala u ta?ke velike vjerovatnosti (oblast ve?e gustine ta?aka). Ovdje ne mo?emo odrediti putanju po kojoj bi se elektron kretao. Samo mo?emo odrediti vjerovatnost njegovog nala?enja u raznim ta?kama. Matemati?ka vrijednost ove vjerovatnosti le?i izme?u 0 i 1. Ovdje 0 zna?i “nikad”, a 1 zna?i “uvijek”. Na primjer ako je vjerovatnost nala?enja elektrona u okviru nekog radijusa 0,4, to zna?i 40% mogu?nosti da se elektron na?e u tom ptostoru. Kvantno-mehani?ki model a