MSWord-VrhovniSudRepublikeHrvatske.docVIP

Damir Kos sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske SUDBENA VLAST KAO SAMOSTALNI SEGMENT VLASTI U ovome radu autor prepoznaju?i probleme u funkcioniranju pravosu?a kao cjeline te posebno sudova kao jedinih nositelja sudbene vlasti u republici Hrvatskoj poku?ava prepoznavanjem konkretnih problema izna?i i ponuditi mogu?e odgovore kako u pogledu potrebitih izmjena u Ustavu Republike Hrvatske tako i u zakonima koji proizlaze iz odredaba Ustava RH koji reguliraju problematiku sudbene vlasti kao ravnopravne ostalim dvjema. U nastavku uz druga?ije strukturalne postavke pravosu?a kao cjeline vezano za promjene u segmentu izvr?ne vlasti autor nastoji prikazati mogu?i model, danas imaginarnog, Odvjetni?tva Republike Hrvatske i njegove zadatke. Uz ovakove strukturalne promjene dat je u radu i mogu?i prikaz nekih od organizacionih promjena u strukturi i organizaciji sudova koji predstavljaju nositelje sudbene vlasti. Sudbena vlast, kao jedna od triju ustavnih kategorija vlasti, sve ?e??e je izlo?ena kriti?kim opaskama uz naznaku da ne ostvaruje svoju Ustavom i zakonom predvi?enu zada?u. Kako svaki posao obavljaju ljudi, to je ranije istaknutu primjedbu mogu?e razmatrati i kroz okvirni postav osoba koje u ovom trenutku obna?aju du?nosti kojima se ostvaruje sudbena vlast, no predmet ovoga rada predstavlja izlaganje o potrebnim i mogu?im reformama u strukturi sudstva kao tre?e vlasti. Za takav druga?iji organizacioni ustroj sudbene vlasti postoje valjana iskustva zemalja razvijene demokracije, a ?to zasigurno predstavlja i trend razvoja Republike Hrvatske. Smisao ovoga prikaza je izno?enje razmi?ljanja o mogu?em druga?ijem ustroju sudbene vlasti, a ?to bi prema mome mi?ljenju i iskustvima tih drugih zemalja moglo dovesti do kvalitetnijeg obna?anja suda?ke du?nosti i njene pune emancipacije kao jednog od segmenata vlasti u Republici Hrvatskoj. Naravno da se u ovom prikazu mogu?ih promjena moraju zanemariti osobni interesi i trenutna etabliranost pojedinaca u strukturi dr?avne vla